Dnevne novine "Press"

Dnevne novine "Press" osnovane su 26. decembra 2005. godine u Srbiji. "Press" je informativno-politički list, a sam naziv lista potiče od engleske riječi press i znači štampa. Od 21. maja 2007. godine počelo je izlaziti izdanje Press-a za Republiku Srpsku. Pod motom "Istinu svima u lice" Press RS je za samo osam mjeseci od objavljivanja prvog broja postao jedan od najprodavanijih dnevnih novina na ovom prostoru. 

"Press RS" logo, izvor:
http://analiziraj.ba/2016/04/27/april-u-republici-srpskoj-o-pokojnicima-sve-najljepse/

Dio naslovne strane dnevnih novina "Press", srbijansko izdanje, izvor:
http://rs.ejo-online.eu/ekonomija-medija/pressovanje-integriteta/attachment/dnevne-novine-press-2

Većinski vlasnik ovog dnevnog lista bio je Miroslav Mišković, predsjednik "Delta Holdinga". Nakon što je objavljena informacija da Miroslav Mišković kao većinski vlasnik napušta dnevni list "Press", 15. novembra 2012. izašao je posljednji broj ovih dnevnih novina za Republiku Srbiju.

NPC International, izdavač dnevnog lista Press RS, 12. aprila 2016. godine obavještava čitaoce, poslovne partnere i prijatelje da prestaje sa štampanjem izdanja Press RS. Kao razlog za gašenje novina navedena je loša ekonomska situacija i sve veći prelazak čitalaca na čitanje elektronskih izdanja.
Interesantnu reklamu za "Press" koja je bila aktuelna neko vrijeme na televiziji pogledajte u sljedećem videu.

 Portal ugašenog dnevnog lista "Press RS" je na adresi http://pressrs.ba/ , a svojevremeno je postojao samo kao podsekcija centralnog Press Srbija portala http://pressonline.rs/ . Informacije sa ovih web lokacija (sajtova) mogu se preuzeti preko facebook naloga, RSS (Rich Simple Summary/Really Simple Syndication - Veoma jednostavna konekcija) i Twittera.
Oba web portala i danas postoje i informišu javnost o aktuelnim dešavanjima iz Srbije, Republike Srpske, regiona i svijeta. U okviru oba portala mnogo je zanimljivih tekstova o modi, sportu, kulturi, zdravlju, psihologiji, ljepoti. 

Dnevne novine "Глас Српске"

Naslovna "Гласа" за 31.06. 1943., izvor:
http://www.glassrpske.com/arhiva/1943/01

Kao štampani medij dnevne novine imaju veliki značaj. One su svjedoci svoga vremena. "Глас Српске" se prodaje u velikom broju primjeraka na teritoriji Republike Srpske. Služe kao jedan od izvora informisanja o aktuelnim dešavanjima u Republici Srpskoj, regionu i svijetu. Istorija novinarstva u Republici  Srpskoj i Bosni i Hercegovini krenula je od prvog broja "Гласа" štampanog 31. jula 1943. godine u Župici, kod prekaje, nadomak Drvara. Objekat u kojem je počela istorija "Гласа", u selu Župica, devastiran je u posljednjem ratu. Prvih 25 brojeva "Гласа" izašlih u Drugom svjetskom ratu biće osnov i temelj lista i velikog novinsko-izdavačkog kolektiva "Гласа Српске".

"Гласова"sudbina bila je ista kao i sudbina naroda. U ratno doba više puta je mjenjao svoje sjedište, pa će s jeseni 1944. godine sa Međeđeg brda, preko Sanice (gdje je izašao samo jedan broj) zaputiti se prema Jajcu. Odmah po oslobođenju grada  Banjaluke, 1945. godine, u nju je stigao "Глас", gdje mu je i danas sjedište. U periodu od 1993. ove novine izlaze pod nazivom "Глас српски" i štampan je u crno-bijeloj varijanti na 24 strane. Pod imenom "Глас Српске" izlazi od 05. maja 2003. godine. 

Izdanje decembar, 2004., izvor: http://www.glassrpske.com/arhiva/2004/12

"Глас Српске" је privatizovan 2008. godine, a većinski vlasnik postala je firma "Nezavisne novine" na čijem čelu je bio Željko Kopanja. Ove novine ostvaruju značajnu društvenu i javnu ulogu i imaju veliki doprinos u profesionalnom i objektivnom informisanju javnosti  tokom kontinuiranog i dugogodišnjeg rada. Za 70 godina postojanja ove novine su iznjedrile plejadu vrhunskih novinara. Već tridesetak godina izlazi kao dnevni informativno-politički list. Redakcija "Гласа Српске" nalazi se u Banjaluci u ul. Braće Pišteljića br. 1. Direktor ovih novina je Boris Dmitrašinović, a glavni i odgovorni urednik Mirjana Kusmuk. 

Logo "Гласа Српске"

Ove novine imaju i svoju internet stranicu http://www.glassrpske.com/ gdje se mogu pratiti najaktuelnija dešavanja kod nas i u svijetu. Korisnici  se mogu pretplatiti na elektronsko izdanje novina za šta je pravilnikom utvrđen novčani iznos. 

"Глас Српске" dobitnik je brojnih nagrada za humanost i novinarstvo, a u više navrata odlikovan je ordenima: Zasluga za narod sa srebrnim zracima SFRJ, Ordenom Njegoša prvog reda i ordenom zastave RS sa srebrnim vijencem. 

Svečanom akademijom u Banskom dvoru u Banjaluci, 30. jula 2013. godine proslavljeno je 70 godina postojanja najstarijeg dnevnog lista u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Sljedećeg dana na kioscima se našlo specijalno, rođendansko  izdanje na više od 200 strana. Povodom 70 godina postojanja lista, "Pošte Srpske" isti dan pustile su u prodaju poštanske marke "70 godina Glasa".

Specijalno izdanje "Гласа Српске" povodom 70 g.
postojanja, извор:
https://twitter.com/GlasSrpske

Poštanska marka, izvor:
http://www.glassrpske.com/drustvo/vijesti/Postanska-marka-70-godina-Glasa/lat/128457.html

Kako je izgledala  proslava 70. rođendana "Гласа Српске" pogledajte u sljedećem videu.

  

SLOBODA MEDIJA

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. maja od 1993. kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Cilj obilježavanja tog dana jeste podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela. 

Svjetski dan slobode medija, izvor:
http://kvaka.info/svjetski-dan-slobode-medija-bih-bez-napretka/

„Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvata slobodu izražavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog informisanja i bez obzira na granice“ (Član 19. Opšte deklaracije o ljudskim pravima). Korijeni ovog prava su u borbi za lične slobode u 18. i 19. vijeku. U januaru 1941. godine predsjednik Roosevelt objavio je slobodu govora i izražavanja kao jednu od četiri slobode na kojima će se temeljiti budući svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata. Koncentracija medija na lokalnom i na globalnom nivou čini glavnu prijetnju slobodi medija, zbog čega u mnogim zemljama i u  Evropskoj uniji postoje zakoni protiv koncentracije medija kako bi se osigurao medijski pluralizam. Sloboda medija je važan faktor u borbi za zaštitu ljudskih prava.

Sloboda medija, izvor:
http://www.rtvslon.ba/postoji-li-sloboda-medija-u-bosni-i-hercegovini/

Stanje u Bosni i Hercegovini po pitanju slobode medija je loše. Primjetan je veliki uticaj političkih partija na posao medija. Kao što je napisano u prethodnom postu, mediji su za politiku i političare značajni. Prema skorašnjem istraživanju Gallupa, BiH vlasti imaju najgori rejting popularnosti u svijetu. Osiguravanje slobode izražavanja i slobode medija ključni je prioritet i za Evropsku uniju i kao dio političkih kriterija iz Kopenhagena. To je ključni aspekt procesa integracije u EU zemalja zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Medjutim, stanje po pitanju slobode medija u našoj zemlji pa i zemljama okruženja ne pokazuje da bi ovaj uslov mogao biti ispunjen.

Prema izvještaju Reportera bez granica (RSF) za slobodu medija  Bosna i Hercegovina se našla na 68. mjestu u svjetu za 2016. godinu. Podaci iz izvještaja pokazuju da Evropa i dalje ima najslobodnije medije, iza nje Afrika, koja je prvi put pretekla obje Amerike. Slijede Azija i Istočna Evropa dok su Sjeverna Afrika i Bliski istok još uvijek regije u kojima su novinari izloženi raznim ograničenjima.(http://media.ba/bs/vijesti-i-dogadaji-vijesti/sloboda-medija-u-bih-losija-nego-prosle-godine)

Reporteri bez granica, logo, izvor:
https://en.wikipedia.org/wiki/Reporters_Without_Borders

Sloboda medija u svijetu, izvještaj Reportera bez granica (RSF), BiH NA 68. mjestu, izvor:
http://media.ba/bs/vijesti-i-dogadaji-vijesti/sloboda-medija-u-bih-losija-nego-prosle-godine

 Posao novinara i rad u medijima nije lak. Novinari su konstantno izloženi pritiscima sa svih strana. Postavlja se pitanje šta se uopšte smije objaviti i da li će zbog iznesene istine na vidjelo biti sutra otpušteni sa posla, tuženi, uznemiravani ili čak  materijalno i fizički oštećeni. Brojni su primjeri gdje se nešto od navedenog desilo samo zbog toga što je novinar radio svoj posao, ili je nekome istina zasmetala. Koliko su zaista novinari zaštićeni i da li uživaju zakonom zagarantovana prava u Bosni i Hercegovini, pokazatelji govore da nisu. Zadatak društva je da aktivno radi u borbi za zaštitu ljudskih prava i na promociji slobode medija  jer samo tako možemo imati zdravo društvo.

Interesantnu emisiju o slobodi medija možete pogledati na sljedećem videu:

 

MEDIJI U SAVREMENOM DRUŠTVU

Vladajući obrazac ponašanja u urbanim društvima širom svijeta je ovakav: konzumacija medija je, nakon rada, sljedeća kategorija aktivnosti i sigurno prevladavajuća aktivnost kod kuće. Prema Rogeru Draperu prosječna osoba u Sjedinjenim Državama izložena je dnevno broju od 1600 reklamnih poruka. Stvarna moć televizije, što su tvrdili Eco i Postman, jeste da je ona pozornica za sve procese koji se trebaju komunicirati u cijelom društvu, od politike do biznisa, uključujući sport i umjetnost. Oglašivači i dalje troše milijarde bez obzira na opravdane sumnje o stvarnom učinku oglašavanja na njihovu prodaju.

Odnosi s medijima, izvor:
http://savremenisport.com/teorija-sporta/sport-i-mediji/17

Uloga medija je posebno važna za politiku i političare. Prepoznavanje imena osobe koja je kandidovana na neku od političkih funkcija je bitan faktor u samoj izbornoj kampanji. Ovdje možemo govoriti o lokalnim medijima ali i onim čija je gledanost na regionalnom nivou. U oba slučaja bitna je prisutnost u istim. 

U društvu organizovanom oko masovnih medija postojanje poruka koje su izvan medija ograničeno je na mreže između pojedinaca. 

Jedan od medija savremenog društva koji je u upotrebi na globalnom nivou je internet.

logo world wide web

To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od miliona kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge. Klikom na sljedeći link možete pogledati razvoj interneta. Najpoznatije usluge na internetu su : World Wide Web, razgovor ili čavrljanje (chat), elektronska pošta, prenos datoteka i usenet (mreža namijenjena razmjeni poruka u interesnim grupama. (https://hr.wikipedia.org/wiki/Internet)

Multimedijski sistemi

Biznis je uticao na oblikovanje novih medijskih sistema.  Telefonske firme, kablovske i satelitske televizije povezali su se da se osiguraju od gubitaka koje donose rizici novog tržišta. Multimediji uključuju kombinaciju teksta, zvuka, statičnih slika, animacije, videa ili interaktivnih oblika sadržaja. 
U sljedećem videu uživajte u čarima multimedije.